Sarajevo, 24 oktobar 2017, Dan Ujedinjenih nacija obilježen konferencijom „Čist zrak za sve“

Konferencija „Čist zrak za sve“, organizirana od strane Inicijative Ujedinjenih nacija za kvalitet zraka (United Nations Air Quality Initiative and Reponse - UN A.I.R.), okupila je više od 100 učesnika, predstavnika ambasada, međunarodnih organizacija, svih nivoa vlasti i javnih institucija u Bosni i Hercegovini (BiH) s fokusom na zagovaranje i postizanje političkog razumijevanja i predanosti za rješavanje jednog od najvećeg rizika sadašnjice po zdravlje i okoliš – zagađenja zraka. 

Zagađenje zraka je jedan od vodećih globalnih faktora rizika po zdravlje, ekonomiju, okoliš i životnu sredinu. Zemlje jugostočne Evrope, BiH posebice, izvještavaju o  koncentracijama zagađenja zraka, koje su među najvećim u Evropi. Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization-WHO), BiH, Bugarska, Albanija i Ukrajina imaju najveći nivo smrtnosti koji se veže za zagađenje zraka. Zbog izloženosti lebdećim česticama, zemaljskom ozonu, azotnom oksidu i sl, u BiH se godišnje gube 44000 godina života, prema izvještaju Evropske agencije za okoliš[MG1] [1], dok je u isto vrijeme izgubljeno 21,5% društvenog bruto proizvoda (US$ 7228 miliona), prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji[2]. Gubici će biti plaćeni od strane pojedinaca i vlada Zapadnog Balkana, ali i cijele evropske regije zbog toga što zagađene čestice zraka ne poznaju granice.

Prepoznavajući hitnu potrebu za generisanje razumijevanja šire javnosti o kvaliteti zraka i njegovim uticajima u BiH, identificirajući glavne pokretače i pritiske zagađenja zraka i mobilizirajući političko djelovanje za suzbijanje negativnih trendova kvaliteta zraka, grupa agencija Ujedinjenih nacija u BiH je oformila Inicijativu za kvalitet zraka –„Air Quality Initiative and Response“ (UN A.I.R) platformu, te je istaknula ovaj problem široj javnosti kroz obilježavanje Dana Ujedinjenih nacija i konferenciju „Čist zrak za sve“.  Konferencija „Čist zrak za sve“, odnosno njeni prezenteri, panelisti i učesnici, su ovom inicijalnom aktivnošću uložili napore za povećanje javne svijesti o stvarnom stanju kvaliteta zraka u BiH i posljedica koje ono izaziva na zdravlje ljudi i okoliš. Jedna od ključnih stavki konferencije bila je identifikovanje primarnih izvora emisija i zagađenja kao i iznalaženje mogućih rješenja za smanjenje emisija, a sve sa ciljem mobilizacije političke pažnje i odgovora na negativne trendove,  u okviru Agende 2030 za održivi razvoj i Ciljeve održivog razvoja (Sustainable Development Goals - SDGs), odnosno ciljeva: SDG-3, Zdravlje i blagostanje; SDG-7, Dostupna i čista energija, i SDG-11, Održivi gradovi i zajednice.

Izvještaj sa konferencije možete preuzeti ovdje.



[2] http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0008/276956/PR_Economics-Annex_en.pdf?ua=1


 

Sastanak „U susret novim zaštićenim područjima u Bosni i Hercegovini“ i Dan Upravljača zaštićenih područja, Trebinje, 19-20 septembar 2017. godine

U sklopu inicijative usmjerene na zaštitu i promociju prirode Bosne i Hercegovine, pod nazivom „Postizanje očuvanja biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini“, Program UN-a za okoliš/životnu sredinu je 19. i 20.09.2017.godine, u saradnji sa resornim ministarstvima i partnerima organizovao Prvi sastanak interesnih strana projekta pod nazivom “ U susret novim zaštićenim područjima u Bosni i Hercegovini”, kao i prvi Dan upravljača zaštićenih područja. Oba događaja su održana u Trebinju uz učešće preko stotinu predstavnika resornih institucija, naučne zajednice i civilnog društva.

Gosti na oba dana su bili predstavnici zaštićenih područja iz R. Hrvatske, PP Lonjsko polje, te iz R. Srbije, NP Tara.

Prvi sastanak interesnih strana “U susret novim zaštićenim područjima”

Prvi sastanak interesnih strana u ovom projektu imao je za cilj okupljanje svih aktera u procesu proglašenja zaštićenih područja, donosioce odluka i stručnu javnost kako bi se obezbijedila podrška za proglašenje novih zaštćenih područja. Fokus sastanka je bio na inicijalnoj diskusiji i razmjeni stavova po fokusnim grupama za svako od novopredloženih zaštićenih područja: 1: Bjelašnica-kanjon rijeke Rakitnice-Treskavica-Visočica, 2. Livanjsko polje, 3. Orjen- Bijela Gora, 4. Govještica, Mokranjska Miljacka i Tišina, 5. Mediteranetum (Neum) i Vjetrenica,   6. Zvijezda.

Pored rada u fokusnim grupama učesnicima je predstavljen projekat za zaštićena područja u BiH, kao i značenje zaštićenih područja i dostupne koristi. Na sastanku je prisustvovao i gost iz R. Srbije, predstavnik Nacionalnog parka Tara, g. Ranko Milanović, koji je prisutnima predstavio odnos lokalne zajednice i zaštićenih područja.

Sastanak je okončan predstavljanjem ključnih zaključaka moderatora za svaku od grupa fokusnih područja projekta i iznošenjem planiranih narednih aktivnosti za svako od područja.

Dan upravljača zaštićenih područja u Bosni I Hercegovini

Približavanje i upoznavanjeupravitelja zaštićenih područja u našoj zemlji, kao i razmjene iskustava i praksi, potrebe zaštićenih područja i razvojnih prilika koje ona nude, bili su i više nego dovoljni razlozi za organiziranje prvog Dana upravljača zaštićenih područja u BiH. Događaj je organizovan na inicijativu nadležnih institucija za zaštitu prirode u BiH, ali i samih upravitelja, te je okupio sve upravljače zaštićenih područja u BiH, s ciljem adresiranja trenutne problematike u zaštićenim područjima te omogućavanjem pregleda potencijalnih rješenja i prilika za međusobnu saradnju. Učesnici odnosno upravitelji zaštićenih područja su imali priliku da ukratko prezentiraju svoje zaštićeno područje, iznesu svoja iskustva prilikom upravljanja zaštićenim područjem kao i da diskutiraju o problemima sa kojima se suočavaju.

Jedinstveni vizualni identitet nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj kao i marketinški kanali korišteni za dosezanje tržišnih segmenata su bili tema naredne sesije sastanka koju je držao gospodin Edvard Bogović, predstavnik Parka prirode Lonjsko polje iz R. Hrvatske.

Prisutnima su se obratili i gospodin Mehmed Cero  iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma i gđa Željka Stojičić iz Ministarstva prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske, koji su naglasili želju, ali i potrebu da Dan upravljača zaštićenih područja u BiH bude ustaljena praksa koja će se obilježavati svake godine.

Više o navedenom projektu možete saznati na našoj stranici http://www.unep.ba/Biodiverzitet.html  

 

Priroda je u fokusu Svjetskog dana okoliša 2017!

Predstavnici vlasti i nevladinih organizacija iz različitih oblasti, spremnih da stanu #UzPrirodu, okupit će se 5. juna ove godine u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine na ceremoniji obilježavanja Svjetskog dana okoliša u Sarajevu. Događaj u Botaničkoj bašti je organizovan od strane Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, podržan od strane UN programa za okoliš i potpomognut od strane McCann Sarajevo.

Kroz proces proglašavanja prirodno vrijednih područja širom zemlje zaštićenim, pomoći će se da Bosna i Hercegovina udvostruči procenat teritorije pod zaštitom na više od 4%.  Nova zaštićena područja prikazana na mapi ispod su označena narandžastom bojom dok su postojeća označena sivom.  Ova incijativa koja je dio projekta UN programa za okoliš i Globalnog fonda za okoliš omogućit će ljudima da se još više povežu sa prirodom uživajući u njenim koristima. 

Od planinskih vrhova pa do Jadranskog mora, vrijedni termalni izvori, kukci i inseketi, biljke i ribe jedinstveni za ovo područje, čine Bosnu i Hercegovinu  istinskom raznicom biodiverziteta.  

U okviru obilježavanja Svjetskog dana okoliša ove godine, bit će obezbijeđen i besplatan ulaz u zaštićena područja  Kantona Sarajevo – omogućavajući građanima da istražuju prirodne ljepote u svom okruženju.

Međutim, kao što svi znamo otkrivanje prirodnih ljepota može tražiti malo više strpljenja – npr. dok čekamo neku nestašnu ptičicu da se  ponovo pojavi ili dok istražujemo podzemlje u potrazi za novim vrstama gljiva.

Na isti način, da bi potakli novinare u otkrivanju novih priča o povezanosti s prirodom, 31. maja 2017 godine UN program za okoliš i partneri iz Komunikacijske grupe UN-a organizovali su medijsku radionicu u Školi prirode u selu Šabići na planini Bjelašnici, budućem zaštićenom području, na kojoj je bilo riječi o stanju prirode u Bosni i Hercegovini i ulozi medija u ispravnom komuniciranju njenih vrijednosti.

Škole širom svijeta su pozvane da potaknu kod svojih učenika ljubav i poštivanje prema prirodi, držeći lekcije na otvorenom za Svjetski dan okoliša – u Bosni i Hercegovini, više desetaka škola obavezalo se da će na  taj dan organizovati predavanja u prirodi, “zelene” performanse, likovne radionice ili akcije sadnje drveća.

Tema Svjetskog dana okoliša  za 2017 godinu – koji je najveći dogođaj UN-a za podizanje svijesti i akcija za za našu planet je – “povezivanje ljudi sa prirodom”. Otkrijete koja su dešavanja za Svjetski dan okoliša posjećujući UNEP-ov globalni sajt ovdje.

UNEP radionica o softveru IRIS

UNEP je preuzeo inicijativu za organizaciju radionice za državne interesne strane u Bosni i Hercegovini za predstavljanje inovativnog programskog alata IRIS za izvještavanje o okolišu.

Događaj je organizovan 8.11.2016. godine u UN zgradi u Sarajevu u okviru UNEP/GEF projekta „Razvoj kapaciteta za integraciju globalnih okolišnih obaveza u državne politike i razvoj procesa donošenja odluka“, uz prisustvo više od 20 predstavnika vladinih institucija uključenih u međunarodno izvještavanje o okolišu.

Učešće na radionici su ostvarili projektni partneri i predstavnici vladinih institucija iz oblasti okoliša, te im je pružena praktična obuka s ciljem predstavljanja IRIS softvera (Indicator Based Information System - Informacioni sistem baziran na indikatorima), kao alata za prikupljanje podataka i kreiranje indikatora za izvještavanje nacionalnih fokalnih tački države prema međunarodnim konvencijama iz oblasti okoliša.  IRIS je moguće rješenje za uspostavljanje Informacionog sistema za upravljanje okolišem (Environmental Management Information System - EMIS), kao jednog od glavnih ciljeva projekta.

IRIS software je razvijen od strane UNEP-a, i  uključuje također i javnu baza podatka SKB (Shared Knowledge Database) koja omogućava pristup javnosti  dijeljenim podacima iz IRIS-a kao i ranije predstavljeni alat UNEP Live platforma koja služi  za izgradnju globalnih kapaciteta za upravljanje znanjem.

U prvom dijelu radionice, učesnicima su predstavljene vrijednosti, funkcionalnosti i način rada softvera IRIS.  Sastanak je nastavljen praktičnim radom učesnika koji je podrazumjevao unos podataka, kreiranje indikatora i kreiranje izvještaja baziranih na indikatorima. Naredni period će biti posvećen testiranju IRISa od strane zainteresovanih institucija u zemlji. 

tl_files/unep_ba/IRIS podaci/DSC09830.jpg  tl_files/unep_ba/IRIS podaci/DSC09832.jpg 

Sastanak je predstavljao odličnu priliku za zajednički rad sa državnim interesnim stranama, koji će doprinijeti unapređenju saradnje za ispunjavanje međunarodnih obaveza,  ali i za dijeljenje iskustava i ideja za uvođenje novih alata za izvještavanje u zemlji.

Prezentacija o IRIS softveru se može preuzeti ovdje

 

UNEP je održao inicijalni sastanak za promociju projekta za zaštićena područja

05 oktobra 2016. godine na Bjelašnici je održan Inicijalni sastanak za novi projekat „Postizanje biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini“. Projekat je financiran od strane Globalnog fonda za okoliš, a implementaciona agencija je Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) u saradnji da projektnim partnerima i širokom mrežom interesnih strana projekta.

Izvršni partneri i osnovni korisnici projekta, u skladu sa svojim nadležnostima za zaštitu prirode, su Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Federalno ministarstvo okoliša i turizma. 

Cilj projekta je podrška sistemu zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini kao i njegovo proširenje, te izgradnja kapaciteta za efikasno upravljanje biodiverzitetom.  Unutar tri godine trajanja, očekuje se da će projekat povećati državnu mrežu zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini, zatim poboljšati efikasno upravljanje i kapacitete kao alate očuvanja biodiverziteta i zaštite ugroženih vrsta i staništa, te uspostaviti operativan sistem monitoringa biodiverziteta u Bosni i Hercegovini.

Ovaj sastanak je okupio predstavnike vladinih institucija te javnih i znanstvenih institucija, kao i nevladinih organizacija te je imao za cilj obilježavanje službenog početka projekta.

Prvi dio sastanka obilježen je uvodnim obraćanjima od strane predstavnika visokog nivoa vlasti, i to:  

‐          Gđa Edita Đapo, Ministar, Federalno ministarstvo okoliša i turizma

 

‐          Gdin. Savo Krunić, Savjetnik ministra, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine,

‐          Gdin Mehmed Cero, Fokalna tačka BiH za Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Asistent ministra, Federalno ministarstvo okoliša i turizma

‐          Gđa. Svjetlana Radusin, Asistent ministra, Ministarstvo za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske

‐          Gdin. Čedomir Lukić, Ministar, Ministarstvo prostornog planiranja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo,

‐          Gosp. Ersin Esen, Rukovodilac  zaduženja , Program Ujedinjenih nacija za okoliš, Odjel  za ekosisteme

 

Drugio dio sastanka je obilježen dvjema prezentacijama. Prva je podrazumijevala detaljniju prezentaciju projekta, temeljnog plana, ključnih rezultata, projektnih implementacijskih programa, projektnog nadzora, a drugom prezentacijom učesnicima su obrazložene obaveze i procedure Globalnog fonda za okoliš. Obje prezentacije su popraćene informativnim i produktivnim diskusijama.  

Učesnici su se složili da je Bosna i Hercegovina među najbogatijim državama u Evropi kada je u pitanju biološka raznolikost, ali da nažalost ima jako mali postotak zaštićenih područja. Ovim projektom, Program ujedinjenih nacija za okoliš će udružiti snage sa projektnim partnerima i intersnim stranama za razvoj mreže zaštićenih područja, održiv razvoj biološke raznolikosti u državi, te za rekonfigurisani sistem zaštićenih područja, dizajniran za zaštitu biološke raznolikosti, pod efektivnim režimom upravljanja koji odgovara na potrebe lokalnih zajednica. 

Prezentacije su dostupneovdje

 

PriroDan 2016

Drugu godinu zaredom Program Ujedinjenih nacija za okoliš (United Nations Environment Programme -UNEP) i Sarajevo film festival (SFF) udruženim snagama rade na organizaciji jednog dana programa Festivala koji je posvećen okolišu u Bosni i Hercegovini (BiH).

Ovogodišnji PriroDan posvećen je problemu lošeg kvaliteta zraka i klimatskim promjenama u BiH, te ima za cilj zagovaranje promjena u svakodnevnom ponašanju i sprovođenje Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama na terenu kroz čitav niz interaktivnih događaja koji uključuju i javnost i donosioice odluka

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (World Health Organization - WHO), Bosna i Hercegovina gubi 21,5% svog društvenog bruto proizvoda (US$ 7228 miliona) godišnje zbog ozbiljnog zagađenja zraka.

Evropska agencija za okoliš (European Environment Agency - EEA) u svom izvještaju za 2015. je procijenila da se svake godine izgubi preko 44.000 godina života u Bosni i Hercegovini zbog zagađenja zraka čestičnim tvarima, ozonom i azotnim dioksidom.

Glavni izvori lošeg kvaliteta zraka i visokih emisija stakleničkih gasova u Sarajevu, ali i širom Bosne i Hercegovine su individualna ložišta i grijanje na ugalj i mazut, te saobraćaj, ali i veliki gubici toplotne energije u stambenom sektoru, industrija i energetika, kao i neodgovarajući tretman pitanja zagađenja zraka u procesu razvoja i implementacije lokalnih prostornih i urbanističkih planova.


Misija PriroDana ove godine je da informiše i osnaži građane da poduzmu efekasne mjere u poboljšanju kvaliteta zraka putem individualnih akcija usmjerenih na glavne izvore zagađenja, kao i da se pokrene društveni interes za aktivno sprovođenje politika usmjerenih na smanjenje aero-zagađenja.

Svjetski dan okoliša, 2016

“Ono što zapalimo, to i udišemo”

 

Obilježavanjem Svjetskog dana okoliša, Ujedinjene nacija nastoje da pronađu načine da mobiliziraju pojedince da postanu svjesni ne samo odgovornosti koju svako od njih ima, već naročito snage i mogućnosti da postanu agenti promjene za potrebnu podršku održivom i jednakom razvoju te očuvanju okoliša i ljudskoj dobrobiti.

Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP), kao glas prirode u sistemu Ujedinjenih nacija, ove godine će nastojati da zagovara i stavi naglasak na poboljšanje jednog od najbitnijih područja okoliša koje uzrokuje direktne utjecaje na dobrobit ljudi širom svijeta – kvalitete zraka.

U zimskim mjesecima 2015/2016. godine, četiri grada Bosne i Hercegovine (Zenica, Banja Luka, Sarajevo, Tuzla) upisani su na listu
najzagađenijih gradova, izrađenu od strane Svjetske zdravstvene organizacije, dok su građani postali svjedoci da je čist zrak u zemlji, kao i globalno, postao očigledan luksuz.

Nekoliko UN agencija aktivno radi na pitanjima energetske održivosti/energetske efikasnosti/čistog zraka/zdravstvenih aspekata.   

Pod okvirom UNEP/GEF projekta, dvije nove stanice za praćenje kvaliteta zraka su instalirane u Prijedoru i Goraždu, dok su dvije postojeće (u Banja Luci i Ivan Sedlu) ponovno stavljene u funkciju. Sa novom web stranicom www.hidrometeo.ba, građanima je omogućen pristup podacima u realnom vremenu sa stanica za monitoring kvaliteta zraka širom BiH.

UNEP je udružio snage sa nekoliko partnera za promociju modernih, energetski-efikasnih, klimatsko-otpornih i dostupnih sistema centralnog grijanja u Banja Luci i Sarajevu s ciljem suzbijanja uznapredovalog zagađenja zraka. Dva spomenuta grada su sada dio globalne Inicijative centralnog grijanja u gradovima, pokrenute od strane UNEP-a, dok će njihovi sistemi centralnog grijanja u Banja Luci i Sarajevu doživjeti modernizaciju i obnovu grijnih mreža.

Grad Banja Luka i Kanton Sarajevo su identifikovali sisteme centralnog grijanja kao ključne ulazne tačke za postizanje bolje kvalitete zraka i održivog razvoja za njihove građane.

Tijekom Sarajevo Film Festivala 2016, na PriroDanu (EnviroDay – dan posvećen okolišu Bosne i Hercegovine), koji će se održati 19 augusta 2016. godine, skrenut ćemo Vašu pažnju na sve aktivnosti koje su sprovedene i započete s ciljem omogućavanja poboljšanja za suzbijanje problema zagađenja zraka. 

Svako od nas može poduzeti korake koji će pridonijeti promjenama, ali samo ukoliko radimo zajedno možemo zaista napraviti promjene.

Pozivamo sve građane i institucije BiH na djelovanje, te da nam se pridruže u odlučnosti da postignemo jedan od ključnih Ciljeva održivog razvoja – poboljšanje kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini.

Nemamo više vremena za gubljenje!

 

Održana konferencija za promociju makro-regionalnih strategija Evropske unije za Zapadni Balkan


Sarajevo, 14.6.2016. godine- Prepoznajući važnost i prilike koje pružaju strategije Evropske Unije, UNEP je, zajedno sa Vijećem za regionalnu saradnju (RCC) i Evropskom Komisijom (EC), organizovao i upriličio konferenciju za promociju EU makro-regionalnih strategija na Zapadnom Balkanu u UN zgradi u Sarajevu 14.04. 2016. godine. 

 

Događaj je organizovan u svrhu promocije i upoznavanja učesnika sa ciljevima i mogućnostima unutar EU Strategije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR),  kao i unutar EU Strategije za dunavsku regiju (EUSDR).

Spomenute EU strategije omogućavaju inovativne mogućnosti za saradnju, pružaju prilike za usklađivanje financiranja sa instrumentima kohezijske politike te nude širok potencijal i podršku državama Zapadnog Balkana za unapređenje regionalne saradnje i postizanje održivog razvoja.

 

Programi i projekti strategija, prezentovani na konferenciji, sa naglaskom na prioritetna područja, partnerske aktivnosti i unapređenje saradnje na lokalnim, državnim, regionalnim i graničnim nivoima, pružili su izuzetnu priliku za dijeljenje iskustava u implementaciji projekata, programa i strategija, kao i za realizaciju ideja za aktivno djelovanje vlada država i organizacija koje djeluju na polju zaštite okoliša.

 

Konferencija je predstavljala koristan i napredan prvi korak  za upućivanje  interesnih strana na mogućnosti, mehanizme i druge prilike, kao i za procjenu potreba za ostvarenje unaprijeđene strateške uključenosti država Zapadnog Balkana u makro-regionalne strategije Evropske unije. 

Sarajevo, 19. 01. 2016. godine – Program Ujedinjenih nacija za okoliš/životnu sredinu (UNEP) je isporučio dvije nove stanice za monitoring kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini i ponovno stavio u funkciju dvije postojeće stanice, pružajući pomoć državi u procesu monitoringa klime i kvaliteta zraka u skladu sa domaćim zakonima i zakonodavstvom Evropske unije, i tako posredno sprečavajući razvijanje bolesti prouzrokovanih aero zagađenjem. 

Zahvaljući novim i popravljenim stanicama, omogućit će se precizni podaci za monitoring klimatskih promjena i objavljivanje upozorenja o zagađenju široj javnosti, te će se na lakši način utvrđivati uticaj mjera politike za unapređenje kvaliteta zraka. UNEP, u saradnji sa entitetskim hidrometeorološkim zavodima, radi i na uspostavljanju web stranice www.hidrometeo.ba na kojoj će javnosti biti dostupni podaci o kvalitetu zraka sa svih mjernih mjesta dostupnih u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina – država u kojoj je procijenjeno da je zagađenje zraka izazvalo više od 3500 preuranjenih smrti u 2014. godini - sada je mnogo bliže usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije, naročito poslije potpisivanja Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju Uniji prošle godine.  

Ova investicija u monitoring kvaliteta zraka je objavljena danas u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine na događaju organizovanom od strane UNEP-a i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. 

“Savremeni novonabavljeni uređaji dio su sveobuhvatne mreže stanica za monitoring kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini, te kao takvi pravi primjer povezanosti ljudskog zdravlja ljudi i stanja okoliša,“ izjavio je Jan Dusik, direktor Regionalnog ureda za Evropu UNEP-a, pozdravljajući promociju novih i popravljenih stanica. „Dopunjavanjem odgovarajućih mjera politika, stanice mogu da spase živote izgubljene zbog tihog ubojice – zagađenja zraka,“ istakao je.

Instaliranje stanica dio je tekućeg projekta za unapređenje procesa prikupljanja podataka i izvještavanja o okolišu, koji implementira UNEP, a finansira Globalni fond za okoliš (GEF).

Dvije nove stanice postavljene su na odgovarajućim lokacijama u Prijedoru i u Goraždu. Lokacije su izabrane od strane Federalnog hidrometeorološkog zavoda i Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske da bi se omogućilo kontinuirano praćenje kvaliteta zraka, kako u urbanom tako i u prigradskom područu. U Prijedoru je novoinstalirana stanica pokazala da je sigurnosni prag za čvrste čestice prekoračen čak 19 puta od postavljanja stanice 08.12.2015. godine. 

Stanice koje su ponovno stavljene u funkciju se nalaze na lokacijama Ivan Sedlo i Banja Luka. Nakon popravke stanice u Banja Luci, utvrđeno je da je gornji sigurnosni prag za čvrste čestice (PM10) bio prekoračen svaki dan, izuzev jednog, u mjesecu novembru 2015. godine, dakle u zimskom periodu u kome su ovakva zagađenja i najčešća.

Izvještaj Evropske agencije za okoliš (EEA) iz 2015. godine procjenjuje da se u Bosni i Hercegovini svake godine gubi ukupno 44000 godina života zbog čestica prašine, nitrogen dioksida ili zagađenja ozona.  

Obzirom da je smješteno u kotlini između planina, u Sarajevu su česte guste maglama koje prelaze u smog kada se pomiješaju sa visokim razinama aero zagađenja. U toku novembra i decembra 2015. godine, došlo je do miješanja stabilnog anticiklona sa slabim vjetrom i zagađivačima u zraku, te je lokalno stanovništvo danima udisalo visoko zagađen zrak. Školske ustanove su bile prisiljene na raniji prestanak održavanja nastav, upravo zbog zagađenja.

Slika 1: Stanica za monitoring kvalitete zraka u Prijedoru

tl_files/unep_ba/pictures/News and articled pictures/stanica Prijedor-resized.jpg

Slika 2 i Slika 3: Stanica za monitoring kvalitete zraka u Goraždu

COP 21

Definirajući klimatske promjene kao utvrđeni problem našeg vremena, na Konderenciji Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (COP21), koja je održana u New Yorku 7 . i 8. decembra, Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon je rekao glavnim državnim službenicima ta doista postoji prilika za „odrešivanje naše vlastite sudbine“.

tl_files/unep_ba/pictures/News and articled pictures/655900-ki-moon.jpg

 

Govor Glavnog tajnika UN-a na Cop21:

 

„Zahvaljujem vam se na pozivu za današnje izlaganje.

Prije sedamdeset godina, Ujedinjene nacije su kreirane iz pepela Drugog svjetskog rata.

Sedam desetljeća poslije u Parizu, nacije su se ujedinile pred licem još jedne prijetnje - prijetnje životu , kao što nam je poznato, zbog ubrzanog zagrijavanja planete.  

Vlade su uvedene u novu eru globalne saradnje za klimatske promjene – jednog od najkompleksnijih problema s kojim se čovječanstvo ikad suočilo.

Pritom, značajno su unaprijedile napore da podrže mandat naše Povelje za „spašavanje budućih generacija.“

Pariški sporazum je trijumf za ljude, za planetu i za multilateralizam.

Po prvi put, svaka zemlja na svijetu je prisegla na smanjenje svojih emisija, jačanje otpora i na međunarodno i unutar državno djelovanje za rješavanje problema klimatskih promjena.

Ujedinjene, zemlje svijeta su se složile da, u smanjenju rizika klimatskih promjena, državni interes najbolje služi kao zajedničko dobro.

Vjerujem da je to jedan primjer koji možemo oportunistički pratiti kroz političku agendu.

Želim da čestitam predsjedniku Hollande-u i predsjedniku 21. Konferencije stranaka - COP21 Ministru Laurent Fabius-u na uspješnom zaključivanju pregovora.   

Ostali su posvećeni konferenciji uprkos tragičnim događajima od 13. novembra u Parizu. 

Također, želio bi se zahvaliti, najvažnije, gospodinu Predsjedniku osobno [Mogens Lykketoft], bili ste na sastanku dva puta u dvije sedmice i uvijek uz nas. Neizmjerno Vam hvala za vaše vodstvo. 

Također želim da se zahvalim Izvršnom sekretaru Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama - UNFCCC, Christiana Fihueres, i njenom osoblju, za izvrstan doprinos ovom istorijskom uspjehu.

Želim također da se zahvalim gospodinu Megens Lykketoft-u, predsjedniku Opće skupštine za njegovu podršku i vodstvo.


Pobjeda u Parizu označava izvanrednu godinu.


Od Sandai Okvira za smanjenje rizika od katastrofa do Addis Ababa Akcione agende za finansiranje razvoja; od historijskog Održivog razvojnog samita u New Yorku do istorijske konferencije o klimatskim promjenama u Parizu, ovo je bila godina u kojoj su UN pokazale svoju sposobnost da donesu nadu i zacjeljenje svijetu.

Zemlje članice su pokazale da zajedničkim djelovanjem mogu postići nešto što ni jedna nacija ne bi mogla postići sama.

Od mojih prvih dana u uredu, pozivao sam na klimatske promjene kao definirajući izazov našeg vremena.

Zbog toga sam ih stavio kao glavni prioritet mog mandata.

Razgovarao sam sa skoro svim svjetskim vođama o prijetnjama koje klimatske promjene predstavljaju za naše ekonomije, našu sigurnost i za naš vlastiti opstanak.

Posjetio sam svaki kontinent i upoznao zajednice koje opstaju na žarištu klimatskog fronta.


Bio sam dirnut patnjama i inspirisan rješenjima koja će naš svijet učiniti sigurnijim i mnogo prosperitetnijim.

Od Balia, Poznana do Kopenhagena, od Kankuna, Durbana do Dohe, od Varšave, Lime do Pariza, učestvovao sam na svakoj konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.

Kroz 3 Klimatska samita sazivao sam mobiliziranu političku volju i katalizirao inovativne akcije vlada, poslovanja i civilnog društva.

Akciona agenda, zajedno sa prihvaćenim obvezama sa prošlogodišnjeg Klimatskog samita, pokazuje da se tu nalaze odgovori. 

Privatni sektor već povećano investira u nisko-emisionu budućnost.

Rješenja su puno povoljnija i dostupnija, mnogo novih se priprema, naročito nakon Pariškog uspjeha.

Pariški sporazum je dostavio sve ključne tačke na koje sam se pozivao. 

Tržišta sada imaju jasan signal da u određenom vremenu trebaju povećati ulaganja koja će proizvesti nisko-emisioni, klimatsko-otporni razvoj.  

Sve zemlje su se složile da će raditi na smanjenju porasta globalne temperature mnogo ispod 2 stepena Celzijusa, i uzimajući u obzir ozbiljne rizike, težiti ka 1.5 stepen.

Ovo je naročito važno za narode u Africi, malim otočnim državama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama. 

U Parizu, zemlje su se složile na dugoročni cilj da suzbiju globalne emisije stakleničkih gasova što je moguće prije u drugoj polovici stoljeća.

188 zemalja je do sada predalo njihove 'Intended Nationally Determined Contributions' (INDC), koji pokazuju da su države spremne da smanje emisije i grade klimatski otpor.  

Trenutno, ovi državni ciljevi su značajno savili krivulje emisionih grafikona prema dolje. 

Ali, kolektivno, još uvijek nas ostavljaju sa neprihvatljivo opasnim porastom od 3 stepena Celzija.


Zbog toga su se zemlje u Parizu obvezale da će svakih 5 godina revidirati svoje državne klimatske planove svakih, počev od 2018. godine.

Ovo će im omogućiti da povećaju ambicije u skladu sa zahtjevima nauke.


Pariški sporazum također osigurava dovoljnu, balansiranu podršku adaptaciji i prilagođavanju za zemlje u razvoju, naročito najsiromašnijim i najranjivijim zemljama. 
 

Također, pomoći će postepenom povećavanju globalnih nastojanja za usmjeravanje i smanjenje gubitaka i štete urokovanim klimatskim promjenama.

Razvijene zemlje su se složile da preuzmu vodeću ulogu u mobiliziranju finansija i u postepenom povećanju tehnološke podrške i izgradnji kapaciteta.  

Zemlje u razvoju će imati pretpostavljanu povećanu odgovornost da adresiraju klimatske promjene u skladu sa svojim mogućnostima.

Vlade su se također složile na obvezujuća, čvrsta, transparentna pravila puta na kome se nalaze, a kojima će se osigurati da sve zemlje urade ono što na što su se obvezale.  

Radeći u duhu kompromisa i konstruktivnog dogovora, vlade u Parizu su skovale jedan ambiciozni, vjerodostojan, fleksibilan i trajan sporazum ukorijenjen u principu solidarnosti.

Potvrđujući ovaj istorijski poduhvat, bio bi nemarano od mene da nisam prepoznao, također, vodstvo i viziju poslovnih zajednica i civilnog društva.   

Oni su istaknuli oboje, i uloge i rješenja.

Pozdravljam ih zbog njihove izvanredne demonstriranja klimatskog državljanstva.

Sada, sa podloženim Pariškim sporazumom, naše misli se moraju istog trenutka usmjeriti na implementaciju.   

Adresirajući klimatske promjene, unaprjeđujemo 2030 Agendu za održivi razvoj.

 

Pariški sporazum ima pozitivan utjecaj na sve Ciljeve održivog razvoja.  

Spremni smo da uđemo u novu eru mogućnosti.

Kako vlade, poslovno i civilno društvo budu počinjali ogromne projekte za suzbijanje klimatskih promjena i realiziranje Ciljeva održivog razvoja, tako će Ujedinjene nacije uveliko pomogati zemljama članicama i društvu u svim fazama.

Kao prvi korak u implementaciji Pariškog sporazuma, sazvat ću, kao što Sporazum i konvencija nalažu, ceremoniju potpisivanja visokog nivoa, ovdje u New Yorku 22. aprila sljedeće godine.

Pozvat ću sve svjetske vođe da dođu pomoći održanju i jačanju zamaha.   

Radeći zajedno, možemo postići naše zajedničke ciljeve za suzbijanje siromaštva, jačanje mira i osiguravanje dostojnog života sa mogućnostima za sve.  

Hvala vam.“